Šljive
Šljiva, vocka iz porodice ruža, obicno se smatra simbolom Srbije. Medutim, poreklom je iz Kine, Amerike i Evrope, kao i s Kavkaza. U severnu Evropu preneli su je Rimljani. Drvo šljive naraste pet do sedam metara, cvetici su joj belozelenkasti, a plodovi mogu biti tamnoplavi, ljubicasti, zeleni ili žuti. Dužina im varira od tri do šest centimetara, mogu biti duguljaste ili okrugle (ringlovi), imaju somotastu ljusku i slatko meso, s pljosnatom košticom u sredini. Danas je poznato dvestotinak vrsta šljiva, a dele se u cetiri glavne kategorije: evropsku, japansku, demson i mirabel i šeri šljive (ponekad se mogu naci i kao divlje). Stvoren je i hibrid šljive i kajsije, nazvan plamkot ili plaot.Šljive mogu da se jedu sveže, od njih se pravi pekmez i sok, a cesto se i suše. Bez obzira na oblik, one stimulišu rad creva, zahvaljujuci supstanci koju sadrže u ljusci. Stoga, ako želite da izbegnete taj efekat, možete da ih oljuštite. Ova vocka korisna je osobama s obolelim bubrezima i jetrom, s gihtom i reumatizmom. U šljivama ima mnogo ugljenih hidrata (11,41 grama u 100 grama svežih, 13,52 u 100 grama ringlova, a cak 53,2 u istoj kolicini suvih), no ipak ne sadrže mnogo kalorija – svega 50 kcal, odnosno 207 kJ (plave), odnosno 57 kcal (239 kJ) ringlovi, pošto imaju i mnogo vode (83,7, odnosno 80,7 grama) – u suvim, naravno, daleko više: 227 kcal, odnosno 952 kJ). Odlican su izvor provitamina A: 210 mikrograma u plavim, 180 u ringlovima i 670 u suvim, u plavim ima i nešto vitamina E, vitamina grupe B, folne kiseline i biotina, dok vitamina C ima 5,4 miligrama, a u ringlovima 5,7. Bogate su kalijumom (221 mg% u plavim, 243 u ringlovima i 824 u suvim), imaju i kalcijuma (14, 13, odnosno 41 mg%), fosfora (18, 24 i 73 mg%), magnezijuma (10, 9,6, odnosno 27 mg%). Gvožda ima više u ringlovima nego u “obicnim” šljivama (1,14 prema 0,44 mg%), dok ga u suvim ima 2,3 mg%. Plave šljive sadrže i cink (0,07 miligrama), jod (jedan mikrogram), fluor (1,8), hrom (2), bakar (0,09 – u ringlovima ga ima daleko više – 0,4) i selen (0,15 mikrograma). Karakterišu ih i biljna vlakna – ima ih više od cetiri grama u 100 grama.
U stara vremena šljive su ostavljane da se suše na drvetu, a danas se to cini ubrzanim tehnološkim postupkom, u specijalnim tunelima s toplim vazduhom. Za kucnu upotrebu to se može uciniti i u rerni.
Pretraga
Glavni meni
Savet je ono što tražimo od drugih kada znamo odgovor, ali bismo želeli da ga ne znamo.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi