Dajkon – japanska rotkva

I naši povrtari je gaje te se može pronaci i na našim tezgama. Kako je prepoznati? Dajkon ima dugacak beli (mada može da bude i crn i krem) zadebljali koren sa svetlozelenom pigmentacijom, a može da naraste od 12 do trideset centimetara, pa i više, dok mu je precnik od cetiri do šest centimetara, s pojedinim primercima koji dostižu i precnik fudbalske lopte. Otud mu i ime: na japanskom, “daj” znaci veliki, prostran, a “kon” koren. Težina pojedinih primeraka dostiže i 40 kilograma! Ipak, preporucuje se da se izvade iz zemlje pre no što postanu tako gigantskog rasta. Ova vrsta rotkve ima socno, hrskavo “meso” bele boje, a ukus joj je mnogo blaži nego naše baštenske rotkvice, slatkast (sadrži mnogo vocnog šecera, fruktoze) i svež. Treba birati cvrste i nenaborane primerke, koje deluju teško i imaju sveže lišce (pošto se i ono koristi) i smestiti ih u plasticnu kesu. U frižideru mogu da se cuvaju oko nedelju dana.
Dajkon ima malo kalorija: 18 kcal u 100 grama, a obezbeduje 34 procenta dnevno preporucene doze vitamina C. Pored toga, sadrži i aktivne enzime koji potpomažu varenje, posebno skrobne hrane, pektin i celulozu, kalijum i kalcijum. Bogat je glikozidima i specificnim materijama sa fitoncidnim i baktericidnim delovanjem, pa je i lekovit. Takode, koristan je dijabeticarima i može da rastvori odredenu vrstu kamenja u žuci, kao i rotkva i ren. Pošto ne apsorbuje teške metale, može da se gaji i na zagadenom zemljištu. Mlado lišce dajkona takode je bogato C vitaminom, beta-karotinom (provitaminom A), kalcijumom, ali i gvoždem.
Japanska rotkva se jede sirova u salatama, iseckana kao garnirung, ili termicki obradena na razne nacine, poput brzog prženja na vrlo malo masnoce a veoma visokoj temperaturi (po mogucstvu, u kineskoj posudi vok), kada bude vrlo hrskava. Može i da se pece na roštilju, u rerni, prži ili kuva, kao varivo ili u corbi, a može i da se ukiseli ili usoli. U svakom slucaju, potrebno je da se prethodno ocisti kao šargarepa.
Inace, u Kini i Japanu postoji gotovo kult ovog povrca, koje se ostavlja i kao zimnica, a kao kultivisana biljka bilo je poznato još oko 2780. godine pre nove ere, kada su njime hranjeni radnici koji su podizali egipatske piramide! Iako poreklo gajenih rotkvi, pa i ove vrste, nije jasno, pretpostavlja se da su nastale uzgajanjem divljih vrsta, najpre u istocnomediteranskom basenu. Od petog veka pre nove ere gajile su se u Kini, a od sedmog veka naše ere i u Japanu. Najpre su kultivisane crne. U Evropi su se prve dugacke bele rotkve pojavile krajem 16. veka, a rotkvice – krajem 18. stoleca.

Pretraga
Bog je stvorio mačku da bi svaki čovek mogao da ima tigra koga može da miluje.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Koliko često posećujete naš sajt?







Rezultati | Sve ankete
Linkovi