Malina za rashlađivanje
Malina raste samoniklo po šumama, kao žbun visok do dva metra, ali se i gaji. Plod joj je crven, sočan i mesnat, sastavljen iz bezbroj sitnih, dobro povezanih koštunica i veoma je ukusan. Sazreva od juna do avgusta.Maline sadrže i do 85 odsto vode, oko deset odsto šećera (glukoze i fruktoze), pektine, biljna vlakna (7,4 grama u 100 grama), organske kiseline (limunsku, jabučnu, salicilnu i mravlju) oko 1,4 odsto, aromatične materije, flavonoide, alkaloide. Tu je i oko 40 mg% vitamina C, 80 mikrograma beta-karotina (provitamin A), vitamini grupe B, zatim kalijum (220 miligrama u 100 grama), kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, bakar, cink, čak i jod. U 100 grama malina ima 25 kcal, odnosno 105 kJ. Ona, prema narodnom iskustvu, ima svojstvo da rashlađuje, pa je dragocena za snižavanje povišene temperature kod nazeba, gripa i drugih febrilnih stanja. NJeni plodovi koriste se i u lečenju astme, ekcema, ali i za poboljšanje apetita kod dece i rekonvalescenata. Ona i poboljšava krvnu sliku, reguliše rad creva i smiruje bolove u želucu, a zaustavlja i povraćanje. Veoma je uspešna i u brzom trežnjenju! Osim plodova, svežih ili suvih, u lekovite svrhe koriste se i lišće, koje je još bogatije vitaminom C (200 miligrama u 100 grama), cvetovi i koren. Od lišća i korena prave se čajevi, kao i od suvih malina, koji se koriste kod upale grla, za jačanje srca, kod hemoroida, lišajeva, osipa i drugih alergijskih reakcija, i za opšte jačanje organizma.
Naravno, kao i od drugog voća, i od maline se mogu praviti sokovi, sirupi, pekmezi, kompoti i slatka, kako bi njena lekovita svojstva bila nadohvat ruke i zimi.
Važno je napomenuti samo da se sveže maline ne preporučuju kod težih oboljenja bubrega i gihta.
Pretraga
Glavni meni
Čovek je stvarno oženjen tek onda kad razume svaku reč koju njegova žena nije izrekla.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi