Redovna fizicka aktivnost može da pomogne reumaticarima u borbi protiv kocenja zglobova, a jedan od najboljih lekova predstavlja ples, porucuju iz nemackog Saveznog udruženja za zdravstvenu informisanost i zaštitu potrošaca. Igraci su obicno koncentrisani na muziku. Kod reumaticara to znaci da im je pažnja usmerena na pokrete koje cine igrajuci, a ne na bol koji im to pricinjava. Tako oni jacaju mišice, ne obaziruci se na bol, izveštava DPA. Uz to, ples ima korisan efekat i na srce i cirkulaciju, naglašavaju u pomenutom udruženju. Ipak, radi svake sigurnosti, pacijenti pre prvog plesnog casa treba da konsultuju svog lekara i da u pocetku budu umereni u predavanju ritmu, preporucuju nemacki strucnjaci. S druge strane, oni procenjuju da bi bavljenje sportom moglo da predstavlja preterano veliki napor za bolesnike od akutnog reuma... Procitaj sve >>
Leblebija je povrtna kultura koja se najviše uzgaja u Makedoniji i Dalmatinskoj zagori. Leblebija je mahunasta belancevinasta biljka i visokovredna namirnica za ljudsku prehranu. NJeno seme, slicno semenu soje ili sušenom zrnu graška, svetlosmede je boje, a koristi se kao varivo ili kao dodatak ostalom povrcu za pripremanje vrlo ukusnih jela. Nedozrelo seme ljušti se iz mahuna i priprema kao mladi pasulj ili grašak. U istocnim zemljama leblebiju melju u brašno i od njega peku izvrsna peciva, ili je u odredenoj razmeri (10 - 20 odsto) mešaju s pšenicnim brašnom i peku poseban i vrlo tražen hleb. Najpopularniji orijentalni specijalitet od leblebije su propržene semenke, koje se grickaju kao kokice ili semenke bundeve i suncokreta. Ako se to može nazvati prednošcu, onda leblebija ima jednu prednost pred pasuljem i graškom, i... Procitaj sve >>
Biljka je visoka do metar, veoma je izdržljiva, a njeni podzemni delovi upotrebljavaju se kao zacin. Potice iz Indije i ima ga oko 750 raznih vrsta. Osušen koren ima snažan aromatican miris i aromaticno-gorak ukus. Poseduje izdanke dugacke do pola metra. Na tržište dolazi oguljen, sušen, rascepan po dužini i izrezan na deset do dvadeset centimetara dugacke komade. Koren idirota je žuckastobeo s crvenkastim sjajem i svetlosmedim brazdama. Idirot se spominje kao dodatak lekovima i parfemima još u tekstovima pisanim hijeroglifima. Sredinom 16. veka odomacio se u Evropi. U kuhinji se retko kad upotrebljava kao zaseban zacin, ali ga ima u raznim mešavinama. Žvakanje korena idirota služi za odvikavanje od pušenja. U medicini je poznat kao sredstvo za želudac, kod slabog apetita, viška želudacne kiseline, kao i za otklanjanj... Procitaj sve >>
Naša kulinarska tradicija ubraja luk medu zacinske biljke, zacinsko povrce, a ipak bi se mogao uvrstiti ravnopravno sa svim ostalim povrcem jer bi svaki drugi pristup ovom izvrsnom povrcu bio nepravedan. Luk je hrana, zacin i lek. Pa i tada kad ga upotrebljavamo kao zacin, s ozbirom na njegove sastojke, mi se zapravo hranimo, a lekovita svojstva luka, u svom širokom rasponu, ostaju cinjenica, bez obzira na formalan pristup i podelu. Stari Egipcani uzgajali su luk još pre 4000 godina. Autori se ni do danas nisu složili o njegovom poreklu - potice li iz Azije, Indije ili Avganistana. U jednom se ipak slažu: i Evropu je stigao preko Italije, a naši preci na ovim prostorima uzgajali su ga i koristili u velikim kolicinama. Luk se za jelo koristi preko cele godine - od lepe bele stabljike u prolece (mladi luk), pa preko razvijene a ned... Procitaj sve >>
Nosioci života - ako se ne unište kuvanjem. - Ne mogu se proizvesti industrijski. - Upravljaju hemijskim procesima u organima ljudi, životinja i biljaka Godine 1940. istraživac Edvard Hauel je otkrio stvarne životne materije - enzime. Shvatio je da su oni nosioci života kod svih živih bica i oni elementi naše ishrane koji nose život (ukoliko nisu uništeni kuvanjem). Enzime, možemo naci samo u živoj, nekuvanoj hrani, ne mogu se industrijski proizvoditi. Šta su enzimi, zapravo, i u cemu se sastoji njihova uloga? Radi se o vrlo specificnim supstancama koje pokrecu vegetativni život u svim biljnim i životinjskim i celijama coveka. Bez enzima nema deobe celija, nema rasta i razmnožavanja. Oni upravljaju hemijskim procesima u pojedinacnim organima kod coveka, životinja i biljaka - precizno, kao da imaju razum. Za novu energi... Procitaj sve >>
Ultraljubicasti zraci ne oštecuju samo kožu nego mogu štetno delovati i na vid. Zato suncane naocare nisu iskljucivo pitanje mode nego i zdravlja. No tu vam nece pomoci jeftine naocare s pijace jer pri kupovini treba biti vrlo oprezan. Potražite na naocarama oznaku o postotku i vrsti zraka od kojih štite. Na primer - blokira 99% ultraljubicastih zraka ili blokira 95% UV-B i 60% UV-A zraka. Zatamnjena stakla ne moraju znaciti ujedno i UV zaštitu. Proverite kvalitet obrade stakla tako da stavite naocare i jedno oko prekrijte rukom. Pogledajte u neku ravnu liniju i polako okrecite glavu levo, desno i gore, dole. Ako linija ostane ravna, staklo je kvalitetno, a ako se iskrivi, potražite druge naocare. ... Procitaj sve >>
Osobe koje su se odrekle mesa i mlecnih proizvoda te prešle na vegetarijansku ishranu sa malo masnoca uspele su smanjiti nivo šecera u krvi i smršaviti više od onih koji su bili na standardnoj dijeti za dijabeticare, pokazala je nova americka studija. Osim šecera, smanjili su i holesterol u krvi, što je uticalo na bolju funkciju bubrega. Ucesnici istraživanja rekli su da im je vegetarijanska dijeta bila najlakša koju su dotad probali jer nisu morali brojati kalorije i paziti na kolicinu hrane koju su pojeli. Samo ih je troje odustalo od vegetarijanske dijete u usporedbi sa šestoricom koja nisu izdržala na standardnoj dijeti za dijabeticare. Lekari se nadaju da ce ovi rezultati podstaknuti one koji pate od dijabetesa tipa 2 da, pre nego posegnu za lekovima, promene svoje prehrambene navike. ... Procitaj sve >>
Skupe kreme za suncanje sa zaštitnim faktorom do 45 nisu jedini nacin da svoju kožu ovog leta sacuvate od štetnog uticaja UV zraka. U vašem se hladnjaku i zdeli za voce kriju prirodni sastojci koji mogu kožu uciniti elasticnijom i zdravijom te tako otpornijom na štetne sunceve zrake. Zaštitite kožu iznutra i jedite mnogo crvenkasto-narandzastog voca i povrca, kao što su paradajz i lubenice. One su bogate beta-karotenom i likopenom, koji nas štite od UV zraka. Oba se vitamina smeštaju u spoljne slojeve kože. Njihovo antioksidativno delovanje pomaže obnavljanju celija oštecenih opasnim suncevim zracima. U jednoj francuskoj studiji pokazalo se da poboljšavaju odbranu kože od UV zraka za 20 posto, a konzumacija jedne kasicice citrusnih zacina svake nedelje može smanjiti rizik od raka kože za oko 30 posto. ... Procitaj sve >>
Strije su zajedno s celulitom ženama najveca ljetna mora kad se trebaju skinuti u kupaci kostim. Dugacke, svetle brazde na koži se, nažalost, ne mogu potpuno ukloniti, ali se razlicitim preparatima, masažom, hranjivim kremama i uljima te nacinom ishrane mogu ublažiti. Strije nastaju kad se srednji sloj kože naglo rastegne, što može biti tokom trudnoce, naglog povecanja mišicne mase, nagle promene težine ili u pubertetu zbog hormonalnih poremecaja. Prvo se pojavljuju kao ružicaste, crvenkasto smede ili tamnosmede linije koje posle prelaze u ljubicastu boju, a kasnije poprime nekoliko nijansi svetliji ton od prirodne boje kože. Najcešce se nalaze na bokovima, stražnjici, nadlakticama, grudima i trbuhu. Na pojavu strija utice nasledni faktor elasticnosti kože, a kako one nikad u potpunosti ne nestaju, moguce je samo ublaži... Procitaj sve >>
Za ugodne mirise u domu plaćamo skupu cenu. Novo istraživanje pokazalo je da mnogi osveživači vazduha i sredstva za čišćenje mogu smanjiti funkciju pluća. Za to je odgovorna hemikalija poznata pod nazivom 1,4 diklorobenzen (1,4 DCB). Najbolji način da se zaštitite jeste izbegavati proizvode koji sadrže tu hemikaliju, posebno u blizini dece koja pate od astme ili drugih problema disajnih puteva - kaže dr. Stephanie London, voditeljka istraživanja. Od ranije je poznato da osveživači vazduha sadrže hemikalije koje mogu izazvati teskobnost, nervozu i glavobolje. Srećom, postoje i neškodljivi načini osvežavanja prostorija. Osim redovnog prozračivanja prostora, možete u sobu postaviti posudicu napunjenu sodom-bikarbonom koja će ukloniti neugodne mirise, a prema želji možete u nju dodati i nekoliko kapi eteričnih ulja. ... Procitaj sve >>
Nameravate li celi dan provesti na plaži, pripazite šta jedete. Bitno je ne preskakati obroke, ali ni ne preterivati u jelu. Izbegavajte složena jela poput mesa i kotleta te hranu koja sadrži mnogo masnoća jer loše deluje na cirkulaciju, uzrokuje umor, pospanost i glavobolju. Radije jedite jednostavna i brza jela, koja organizmu daju potrebnu energiju, kao što su testenine i salate s tunjevinom ili jajima. Uz vodu i sokove, obavezno na plažu ponesite i sveže voće koje će sprečiti dehidraciju. Jedete li sendviče, napravite ih s povrćem koje će smanjiti slanoću ostalih sastojaka. Iako je vruće, pripazite da ne konzumirate jako hladna jela i pića jer možete “zaraditi” prehladu i upalu grla, a može vam postati i muka. Neka namirnice budu sobne temperature, a hranu koju nosite na plažu stavite u hlad, posebno ako je l... Procitaj sve >>
Preterano unošenje alkoholnih napitaka i visokokaloricne hrane pred spavanje može poremetiti san, saopštila je nemacka kompanija za zdravstveno osiguranje DAK. Na metabolizam coveka veoma nepovoljno utice preterivanje u hrani i picu, pošto želudac nakon tako obilnog obroka radi “punom snagom”, a ostatak organizma ostaje budan, što cesto prouzrokuje budenje tokom noci. Ako želite cvrst san najbolje je, preporucuje DAK, da pred spavanje prezalogajite neku laganu hranu. Preporucuje se mleko i tunjevina, pošto ova vrsta hrane sadrži aminokiseline, kao što je triptofan, koje pospešuju dobar san. ... Procitaj sve >>
Pošto sadrži mnogo vode, i to one koja odlazi u sve celije i tkiva, lubenica leti izvanredno hladi, a pošto je i slatka, može da posluži i kao poslastica U vrelim letnjim danima nema boljeg i ukusnijeg nacina za nadoknadu vode izgubljene znojenjem od – lubenice. Naime, ova vocka (u stvari, povrce iz roda krastavaca i tikava) sadrži i do 95 odsto vode, pa i trenutno gasi žed, ali njen sok odlazi i u sve celije i tkiva, pa ih rashladjuje, a, zahvaljujuci šeceru (osam grama na 100 grama, što daje 36 kcal, odnosno 153 kJ) – i hrani. Još ako je dobro rashladjena – zaista smanjuje potrebu za vodom. Zanimljivo je da lubenica vodu ne ispušta odmah, jer organizam prvo mora da svari njenu tkivnu rešetku (od celuloze), što može potrajati, a to je i prednost u odnosu na cašu bilo kojeg rashladjenog napitka, jer telo postepeno ... Procitaj sve >>
Uživanje u dimljenim mesnim preradjevinama poput slanine, kobasica i dimljene šunke povecavaju rizik od nastanka raka želuca, objavila je svoje istraživanje grupa švedskih naucnika. Istraživanje je izvršeno na cak 4 704 osobe tokom poslednjih 40 godina. Institut za istraživanje raka u Švedskoj objavio je rezultate koji su nedvosmisleni. Prema njima svakodnevno konzumiranje dimljenih mesnih preradjevina povecava rizik od nastanka raka želuca sa 15 na cak 38 posto.Jedna od naucnika iz tima Susanna Larsson izjavila je da niko do sada nije tako detaljno istraživao povezanost dimljenog mesa sa rakom želuca. - Naši rezultati jasno pokazuju povezanost raka želuca sa povecanom konzumacijom dimljenog mesa, izjavila je Larsson. Naucnici objašnjavaju da su takve mesne preradjevine cesto dosta slane, dimljene su i imaju veliku ... Procitaj sve >>
Ove nezasićene masne kiseline čuvaju srce, pomažu kod artritisa, štite od raka, podstiču stvaranje kolagena… Priča o masnoćama može da deluje zbunjujuće. Da li su sve štetne, ili ima i korisnih? Odgovor glasi: ima i jednih i drugih. One takozvane zasićene, kao što su životinjske, mogu biti štetne jer povećavaju rizik od pojave srčanih bolesti (pošto se sastoje uglavnom od triglicerida i talože u masnim ćelijama organizma), a takozvane polinezasićene su, naprotiv, korisne. Zbog toga se unošenje prvih mora ograničiti (ne i sasvim izbaciti), a drugih povećati. U grupu nezasićenih masnih kiselina spadaju linolenske omega-3 i omega-6. To su za čoveka esencijalne masne kiseline koje organizam ne proizvodi sam pa se moraju uneti hranom. Omega-3 masnih kiselina ima u pojedinim vrstama ribe, plavoj ponekad i dvostruko... Procitaj sve >>
Istraživaci u Britaniji utvrdili su da je mobilni telefon, odnosno sam aparat - idealan ambijent za bakterije, medu kojima su i izazivaci mnogih bolesti – poput upale pluca ila meningitisa. Možda zvuci neverovatno, ali je maksvelova cipela higijenski mnogo prihvatljivija od vašeg mobilnog telefona. Ali samo iz uverenja da je cipela prljavija od mobilnog telefona, a da klozetska šolja ima više bacila od oboje... Svi koji tako misle – greše. Mbilni telefon je daleko najrizicniji. Novo istraživanje u Britaniji utvrdilo je da su mobilni telefoni Petrijeve posude za desetine hiljada bacila, koji se razmnožavaju u toplom ambijentu. Toplota koju generišu mobilni aparati uz bacile koje ne možete izbeci u svakodnevnim poslovima – stvaraju problem. Doktor Cak Džrba, kaže "Telefon je uvek na toplom, u ruci ili u džepu... Bakteri... Procitaj sve >>
Kao pravo letnje voce, lubenice su najbolje za osveženje, ali i za utaživanje žedji i skidanje suvišnih kilograma. Buduci da 100 grama lubenice ima samo 28 kalorija, a vec nekoliko kriški stvara osecaj sitosti, lubenice su kao stvorene za dijetu. U kriški lubenice nalazi se i do 95% vode pa su vrlo važne za ocuvanje vašeg zdravlja. Povecano unošenje tecnosti u organizam pri konzumiranju lubenice podstice rad bubrega i izbacivanje otrova iz organizma. Lubenice su prepune vitamina A, važnog za dobar vid i jacanje imuniteta, i vitamina C, koji se bori protiv slobodnih radikala odgovornih za prerano starenje. Likopen, zaslužan za crvenu boju lubenice, podstice organizam u borbi protiv bolesti i pomaže u prevenciji pojave tumora ... Procitaj sve >>
Dobar je diuretik, pa reguliše i krvni pritisak, ali i ubrzava borbu protiv celulitisa .Paštrnak po svojim prehrambenim i lekovitim svojstvima ide u red najvrednijih povrtnih kultura, a u nas je u mnogim krajevima gotovo nepoznat. I gde je poznat - koristi se samo uglavnom samo za dodavanje slasti supi. Energetska vrednost 100 grama jestivog dela paštrnaka odgovara otprilike energetskoj vrednosti decilitra mleka (315 kJ ili 75 kcal). Paštrnak sadrži najviše ugljenih hidrata (14,5 odsto), belančevina (oko 1,3), a masti oko 0,4 procenta, što je sve skupa u granicama ostalog korenastog povrća. Od ostalog korenastog povrća izdvaja ga visok sadržaj mineralnih sastojaka (800 do 1200 mg%). Gotovo polovina toga otpada na kalijum (450-700 mg%) što je od posebnog fiziološkog značaja. Kalcijuma i fosfora ima podjednako (48-50 mg%). P... Procitaj sve >>
Iako su temperature izuzetno visoke, to nikako ne znači da tokom leta treba zaboraviti fizičku aktivnost. Upravo ovo godišnje doba je pogodno za rekreaciju. Ovo se posebno odnosi na plivanje i boravak u vodi, bilo morskoj, rečnoj ili jezerskoj. Pre svega, valja iskoristiti mogućnost plivanja ili ronjenja, jer se ovim aktivnostima podstiču svi mišići tela Plivanje je dragoceno za mišiće leđa, ramenog pojasa, kao i za stomačne mišiće, dakle one koji se tokom godine veoma malo aktiviraju zbog toga što najveći deo vremena sedimo. Voda je dragoceno okruženje u kojem gotovo da ne može doći do povrede mišića, jer usporava i ublažava pokrete. Uz to, ona stvara odlično doziran otpor, tako da se sve vežbe rade s blagim opterećenjem. Zato pored plivanja uradite u plićaku dodatne vežbe za jačanje mišića nogu, stomaka,... Procitaj sve >>
Problemi sa znojnim stopalima neugodnog mirisa leti postaju još veći jer se zbog visokih temperatura i stopala više znoje. No znojenje je zapravo korisno za kožu stopala jer je ona izložena neprestanom trenju, savijanju i pritiskanju usled hodanja i da nema znoja, postala bi suha, ispucala i vrlo bolna. Zato koža stopala ima najviše znojnih žlezda. Problem nastaje kad znojenje postane preterano i popraćeno izrazito neugodnim mirisom. Potrebno je nositi pravilnu obuću koja ne stišće stopalo. Leti nosite otvorene sandale da bi noge disale ili još bolje, hodajte što više bosi. Kupujte obuću od kože i čarape od prirodnih materijala koji će upijati znoj te izbegavajte čistu sintetiku. Iako imate svoje omiljene cipele, čizme ili sandale, pokušajte što češće menjati obuću. Bacite obuću čim poprimi neugodan miris koj... Procitaj sve >> Pretraga
Glavni meni
Uz velikog čoveka često idu i velike greške.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi