Dogodilo se na današnji dan - 12. Novembar
1812. - | Nakon povlačenja iz Moskve, ostaci Napoleonovih trupa pretrpeli su teke gubitke na reci Berezini. |
1833. - | Rođen je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, jedan od "Velike petorice", čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonijske i kamerne muzike. Na svom ivotno delu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovrili su ga Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivi remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije. |
1840. - | Rođen je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne tenje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo ("Mislilac", "Poljubac", "Balzak", "Građani Kalea", "Vrata pakla", "Večni idol"). |
1859. - | Rođen je srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike kole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je vie značajnih građevina, među kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu. |
1866. - | Rođen je kineski revolucionar i dravnik Sun Jat Sen (Yat), prvi predsednik Kine nakon zbacivanja dinastije Mandu 1911. Osnovao je 1905. Saveznu ligu (Tun-men-hoj) iz koje je nastala politička stranka Koumintang. Nakon njegove smrti 1925. vođstvo stranke preuzelo je desno krilo na čelu sa Čang Kaj ekom (Chang Kai-shek). |
1918. - | Proglaena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I. |
1920. - | Potpisan je Rapalski ugovor kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Loinj, Lastovo i Palagruu, kasnije i Rijeku. |
1927. - | Lav Brontejn (Trocki), jedn od lidera "leve opozicije" unutar partije, isključen je iz boljevičke partije, a Staljin je postao neprikosnoveni lider SSSR. Trocki je interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku. |
1929. - | Rodjena Grejs Keli (Grace Kelly), američka glumica, dobitnica Oskara i kasnije Princeza Grejs od Monaka. |
1933. - | Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nemačkoj. |
1942. - | Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika. |
1944. - | U fjordu Tromzo na severu Norveke saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili "Tirpic", poslednji veliki ratni brod nacističke Nemačke. |
1948. - | Japanski sud za ratne zločine osudio je na smrt biveg premijera, generala Hideki Tođoa (Tojo) i jo est japanskih vođa u Drugom svetskom ratu. |
1955. - | Umro je hrvatski pesnik Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim ivotom obeleio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj knjievnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "edan kamen na studencu"). |
1956. - | Beogradsko pozorite "Atelje 212" je u adaptiranom delu zgrade "Borbe" izvelo prvu predstavu "Fausta", Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe). |
1969. - | Ruski pisac Aleksandar Solenjicin izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca zbog estokih kritika staljinizma u romanu "U prvom krugu". Ukazom Vrhovnog sovjeta, najčuveniji sovjetski disident je 1974. proteran iz SSSR. |
1970. - | U snanom ciklonu i visokim talasima u Istočnom Pakistanu (Banglade) ivot je izgubilo najmanje 200.000 ljudi. |
1974. - | Juna Afrika je suspendovana iz Generalne skuptine UN zbog politike aparthejda. |
1977. - | Jedna od osnivača i vođa zapadnonemačke levičarske terorističke organizacije Bader-Majnhof, Ingrid ubert izvrila je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji. |
1981. - | Američki spejs-atl "Kolumbija" je drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavi prva svemirska letelica koja je upotrebljena po drugi put. |
1982. - | Jurij Andropov je preuzeo rukovodstvo u Sovjetskom savezu, preuzevi funkciju od Leonida Brenjeva. |
1989. - | Umrla je panska revolucionarka Dolores Ibaruri (Ibarruri), legendarna La Pasionarija (Pasionaria), predsednica Komunističke partije panije (od 1960). Pripisane su joj reči "No pasaran", "Nece proći", parola pod kojom su republikanci u panskom građanskom ratu branili Madrid od faista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najvie u SSSR. Vratila se u paniju 1977. i postala član parlamenta. |
1995. - | Potpisan je Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-baranjske oblasti (deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine) utvrđuje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom je predviđen jednogodinji period pod međunarodnom upravom. |
1999. - | Na području planine Bajgora, na Kosovu sruio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa "ATR-42". U nesreći su poginuli svi putnici (21) i tri člana posade. |
2001. - | Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optuen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. U okviru nagodbe sa Tuilatvom Jokić je 27. avgusta 2003. priznao krivicu, a 18. marta 2004. osuđen je na sedam godina zatvora. |
2001. - | U udesu aviona Airbus-A300, američke kompanije American Airlines, let 587, koji je pao na oblinje kuće odmah po poletanju sa njujorkog aerodroma "Don F. Kenedi", poginulo je svih 260 putnika i pet osoba koje su se nale na mestu nesreće. |
2004. - | Za predsednika Rumunije izabran je gradonačelnik Bukureta Trajan Boseku, koji je bio kandidat opozicione Alijanse Nacionalne liberalne stranke (PNL) i Demokratske stranke. |
Pretraga
Glavni meni
Usamljenost nije u tome što smo sami, nego u tome što ne postoji ništa za čim čeznemo.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi