Dogodilo se na današnji dan - 13. Februar
| 1571. - | Umro je italijanski vajar i pisac Benvenuto Čelini (Cellini), dvorski zlatar Kozima Medičija (Cosimo Medici), rimskih papa i francuskog kralja Fransoa I (Francois), najbolji izrađivač sitnih zlatarskih predmeta u svoje vreme. Njegova autobiografija "Moj ivot" predstavlja značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse. |
| 1633. - | Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu liila je slobode astronoma Galilea Galileja (Galilei) zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak ivota naučnik je proveo pod stalnim nadorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih dela skinuta je 1757. |
| 1668. - | Sporazumom potpisanim u Lisabonu panija je priznala nezavisnost Portugala. |
| 1689. - | Kralj Engleske i kotske Vilijam III od Orana (William, Orange) i njegova ena Meri (Mary), kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Dejmsa II, proglasili su suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom. |
| 1787. - | Umro je dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Boković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svoga doba. |
| 1793. - | Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, panija i Sardinska kraljevina (Pijemont) sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske. |
| 1831. - | Rođen je srpski dravnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih političara 19. veka. Bio je namesnik maloletnom knezu Milanu Obrenoviću (1868-72), predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, predsednik vlade kneevine i kraljevine Srbije (između 1873. i 1887) i namesnik maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića (1889-93). Napisao je "Diplomatsku istoriju Srbije". |
| 1883. - | Umro je nemački kompozitor Rihard Vagner (Richard Wagner), stvaralac kasnog romantizma, koji je sruio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario svoju zamisao o sveobuhvatnom umetničkom delu - "muzičkoj drami" ("Holanđanin lutalica", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberki majstori pevači", "Nibelunki prsten"). |
| 1945. - | Američki i britanski avioni su u Drugom svetskom ratu počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi. |
| 1945. - | Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Budimpetu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika. |
| 1961. - | Savet bezbednosti UN doneo je odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se sprečilo izbijanje građanskog rata u toj zemlji. |
| 1974. - | Umro je slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika 20. veka. |
| 1975. - | Kiparski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili "Tursku federalnu dravu Kipar" i formirali ustavotvornu skuptinu. Za prvog predsednika skuptine izabran je vođa kiparskih Turaka Rauf Denkta. |
| 1984. - | ef Komunističke partije SSSR-a i drave postao je Konstantin Černjenko, nasledivi preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SR-a. |
| 1990. - | SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke drave su objavili plan o ujedinjenju Nemačke. |
| 1991. - | Američki bombarderi su razorili sklonite u Bagdadu identifikovano kao vojni poloaj, a u kojem su, međutim, civili potraili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima veliki broj dece i ena. |
| 1999. - | U Beogradu je sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Učesnik je i panskog građanskog rata (1936-39). Posle rata bio je načelnik Generaltaba Jugoslovenske narodne armije, dravni funkcioner i diplomata. |
| 2000. - | Papa Jovan Pavle II zatraio je oprotaj za sve grehove Rimokatoličke crkve u prolosti, uključujući i odnos prema Jevrejima i jereticima. |
| 2001. - | Amerikanka En Bankroft (Ann Bancroft) i Norveanka Liv Arnesen postale su prve ene koje su na skijama prele Antarktik. Njihovo "putovanje" od 2.700 kilometara trajalo je 90 dana. |
| 2004. - | U bombakom napadu na njegov automobil u Dohi (Katar) ubijen je bivi predsednik Čečenije u egzilu, Zelimkan Jandarbijev (Zelimkhan Yandarbiyev), a njegov maloletni sin je ranjen. Rusija je vie puta traila njegovo izručenje, smatrajući ga odgovornim za smrt vie stotina građana u Čečeniji i zbog veza sa al-Kaidom. |
Pretraga
Glavni meni
Na neki način zima je pravo proleće, vreme kada se dešavaju unutrašnje stvari, uskrsnuće prirode.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi