Dogodilo se na današnji dan - 9. Septembar
1087. - | Umro je normanski vojvoda i engleski kralj Vilijam I (William), poznat kao Vilijam Osvajač. Nakon pobede nad kraljem Haroldom u bici kod Hestingsa 1066. postao je kralj Engleske. Tokom njegove vladavine romanizovani Normani počeli su se stapati sa pokorenim Anglosasima u englesku naciju. Uveo je 1085. prvi imovinski katastar (Domesday Book). |
1513. - | U bici protiv Engleza kod Fludena poginuo je kotski kralj Dejms IV (James) zajedno sa nekoliko hiljada kota, među kojima je bilo gotovo celo plemstvo. |
1585. - | Rođen je francuski dravnik, kardinal Arman an di Plesi Rielje (Armand Jean du Plessis Richelieu), koji je kao ministar kralja Luja XIII (Louis) (od 1629) vrio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju. |
1737. - | Rođen je italijanski lekar i fizičar Luiđi Galvani (Luigi), koji je 1789, vreći eksperimente sa abljim miićima, otkrio vrstu elektriciteta, koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet. |
1772. - | Rođen je srpski knjievnik i pozorini pisac Joakim Vujić, koji je 1835. u Kragujevcu osnovao prvo srpsko pozorite, gde je prenosio romantičarski duh Evrope prikazujući dela domaćih i stranih autora. |
1776. - | Američki Kontinentalni kongres uveo je zvaničan naziv drave Sjedinjene Američke Drave umesto Ujedinjene kolonije. |
1828. - | Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske knjievnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema drutvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala. |
1850. - | Kalifornija se prikljucila u SAD kao 31. savezna drava. |
1892. - | Almalthea, a moon orbiting the planet Jupiter, was discovered |
1894. - | Kineski revolucionar Sun Jat-sen (Yat-sen) osnovao je Drutvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, nakon poraza Kine u ratu sa Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici su uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat-sen je uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. iveo je u inostranstvu. |
1898. - | Umro je francuski pisac Stefan Malarme (Stephane Mallarme), uz Remboa (Rimbaud) i Verlena (Veraline) najznačajniji pesnik frnacuskog simbolizma. Njegova pesma "Popodne jednog fauna" inspirisala je Debisija (Debuy) da komponuje čuveni preludij. |
1901. - | Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek (Henri Toulouse Lautrec), majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog ivota na kraju 19. veka. |
1911. - | U Engleskoj počela sa radom prva 'vazduna pota', prenos pisama i poiljaka od mesta do mesta avionom. |
1914. - | U Prvom svetskom ratu okončana je prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vođena je druga bitka na Marni i to je bila poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu. |
1915. - | Nemci bombardovali London u prvom svetskom ratu iz cepelina. |
1920. - | Snani zemljotresi su pogodili Italiju i desetine hiljada ljudi su ostali bez krova nad glavom. |
1944. - | Dan nakon ulaska sovjetskih trupa u Bugarsku, bugarski komunisti preuzeli su vlast u zemlji. |
1945. - | Trupe SAD iskrcale su se na kraju Drugog svetskog rata u Junoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela je postala linija podele dveju korejskih drava. |
1948. - | Posle povlačenja sovjetske vojske, na severu korejskog poluostrva proglaena je Narodna Demokratska Republika Koreja sa glavnim gradom Pjongjangom. |
1975. - | Čeka teniserka Martina Navratilova prebegla na Zapad i nastavila profesionalnu karijeru u tenisu. |
1976. - | Umro je kineski revolucionar i dravnik Mao Cedung (Zedong), jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u cuvenoj "Crvenoj knjiici". Godine 1966. pokrenuo je "Veliku proletersku kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najblii saradnici. |
1987. - | Iračko ratno vazduhoplovstvo započelo je seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja. |
1991. - | Sovjetska republika Tadikistan proglasila je nezavisnost. |
1993. - | Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli su se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja. |
1996. - | U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo je vie od 130 ljudi, a hiljade je ranjeno. |
2001. - | Lider avganistanske opozicione "Severne alijanse" Ahmad ah Masud, koji je predvodio borbu protiv talibana, smrtno je ranjen u njegovoj kancelariji kada su dva bombaa samoubice aktivirali bombe. Masud je preminuo tri dana kasnije. |
2001. - | Na predsedničkim izborima u Belorusiji, u mandatu od pet godina, pobedio je Aleksandar Lukaenko, koji se već na toj funkciji nalazi sedam godina. |
2002. - | Vii sud u Bijelom Polju osudio je Neboju Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora, zbog učeća u otmici i likvidaciji putnika, preteno Muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici trpci (RS) u februaru 1993. |
2003. - | Umro je američki naučnik Edvard Teler (Edward Teller), jedan od tvoraca hidrogenske bombe i jedan od učesnika u projektu Menheten koji je doveo do proizvodnje atomske bombe tokom drugog svetskog rata. |
2004. - | U Minhenu je počelo suđenje 86-godinjem Ladislavu Ninjanskom, optuenom za nacističke zločine 1945. u Čehoslovačkoj, gde je 1962. u odsustvu osuđen na smrt. On je posle Drugog svetskog rata skoro 60 godina neometano iveo u Minhenu gde je radio kao dokumentarista i prevodilac u američkoj radio-stanici Radio Slobodna Evropa. |
Pretraga
Glavni meni
Ljubomora je žeđ za znanjem zahvaljujući kojoj naposletku saznamo... sve moguće podatke osim onoga koji bismo želeli.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi