Dogodilo se na današnji dan - 14. Avgust
1385. - | Pobedom u bici kod Alubarote, Portugalci su sprečili pokuaj invazije kralja Kastilje Huana I (Juan), čime je osigurana nezavisnost Portugala. |
1457. - | Gutenbergova tamparija u Majncu izdala je prvu tampanu knjigu u boji. "Majnciki psaltir" bio je tampan u crvenoj i crnoj boji. |
1777. - | Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Christian Oersted), osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe). |
1784. - | Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara. |
1867. - | U pokuaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima. |
1893. - | U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila. |
1900. - | Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking,čime je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrićana kao eksponenata stranih ugnjetača. |
1920. - | U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih tenji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija. |
1934. - | U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici reima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope. |
1941. - | Britanski premijer Vinston Čerčil (Njinston Churchill) ipredsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se zaloili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjanjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN. |
1945. - | Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu. |
1947. - | Formirana je drava Pakistan, nastala po zavretku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu preteno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna drava Banglade. |
1949. - | U Zapadnoj Nemačkoj su odrani prvi izbori posle Drugogsvetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke. |
1956. - | Umro je nemački pisac Bertolt Breht (Brecht), jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorita 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl (Weill). Po povratku u Nemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti doli na vlast, osnovao je u tadanjem Istočnom Berlinu čuveno pozorite "Berlinski ansambl" ("Kavkaski krug kredom", "Majka hrabrost"). |
1969. - | Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata. |
1970. - | SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godinjeg prekida. |
1980. - | Počeo je trajk radnika u poljskom brodogradilitu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proirili na celu zemlju i doveli do velikog drutvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope. |
1986. - | U Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka (Zia ul-Halj). Nekoliko ljudi je ubijeno, a lider opozicije Benazir Buto (Bhutto) je uhapena. |
1988. - | Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari (Enzo Ferrari). |
1996. - | Junoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Junoj Africi, u parlamentu je prela u opozicione klupe, posle 48 godina. |
2000. - | Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine. |
2000. - | Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu. |
2004. - | U 93. godini umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Milo (Czeslanj Milosz), koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu "Zarobljeni um" donela mu je svetsku slavu i priznanje. |
Pretraga
Glavni meni
Školovala sam se taman toliko koliko je potrebno za glumicu. Naučila sam da se potpišem ispod ugovora.
Evropska unija
119.23
SAD
101.29
Švajcarska
104.19
Velika Britanija
134.34
Hrvatska
15.9
Bosna i Hercegovina
60.96
Anketa
Linkovi